Prelomi petne kosti spadaju u najčešće prelome kostiju tarzusa. Prelomi kalkaneusa mogu biti intraartikularni i ekstraartikularni. Intrartikularni prelomi su znatno češći i čine oko dve trećine svih preloma kalkaneusa. Kompresivni, kominutivni prelomi tela kalkaneusa koji zahvataju artikularnu površinu predstavljaju najteže prelome petne kosti.
Uzrok nastanka
Prelomi petne kosti najčešće nastaju pri padu sa visine pri čemu se povređeni dočeka na jednu ili obe pete.
Klinička slika
U kliničkoj slici se zapaža izražen
otok zadnjeg dela sa hematomom koji se širi na medijalni deo tabana i distalni deo potkolenice. Dolazi do promene oblika pete koja sa zadnje strane izgleda proširena i spljoštena. Prisutan je bol na palpaciju u predelu cele pete, a oslonac na povređenu petu po pravilu je bolan i neizvodljiv.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, objektivnog pregleda, rendgenskih snimaka.
Lečenje
Kod izolovanih preloma petne kosti kao i kod preloma bez veće dislokacije fragmenata indikovano je neoperativno lečenje koje podrazumeva aplikaciju elastičnog zavoja ili gipsane šine, elevaciju potkolenice i mirovanje. Kada se intenzitet bola smanji, počinje se sa fizikalnom terapijom. Prelomi sa dislokacijom zahtevaju operativno lečenje. Nakon repozicije fragmenata fiksacija se vrši spongioznim zavrtnjima ili pločicom.