Lecenje Ginekologija Krvni Pritisak Trudnoca Ureaplazma
Ocenite članak:
  • 9
(3.22 / 9)

Pravilna ishrana u prevenciji bolesti


Autor: doc dr Maja  Nikolić     Postavljeno: 15.01.2007

Ishrana  je osnovna odlika života. Čovek kao jedino svesno biće u biosferi, tokom milenijuma prikuplja saznanja o sebi i svom okruženju i zaključuje da za njega i njegovo potomstvo, ishrana ima prvorazredni značaj. Od ishrane u najvećoj meri zavisi zdravlje, radna i reproduktivna sposobnost, dužina i kvalitet ljudskog života.Hrana ljudskom organizmu obezbeđuje strukturu, funkciju, regulaciju odbranu i zdravlje. Hrana može izazvati i bolest ukoliko je nepravilna ili higijenski neispravna.

Ogroman broj epidemioloških  studija otkriva i potvrđuje da su ishrana i stil života faktori rizika za nastanak hroničnih masovnih nezaraznih bolesti koje u nas čine oko 65 – 75 % ukupnog mortaliteta.

Vodeće hronične masovne nezarazne bolesti danas su kardiovaskularne i maligne bolesti, dijabetes i gojaznost.

Tvrdi se da optimalna fizička aktivnost, optimalna telesna težina i adekvatna ishrana mogu dodati 9,6 % godina života, ali isto tako i neadekvatna ishrana, gojaznost i sedeći način života mogu oduzeti 9,6 % godine života čoveka.

Stoga svaka zemlja treba da izradi akcioni plan za unapredjivanje ishrane stanovništva i prevenciju bolesti.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti

Brojne studije su pokazale da za nastanak kardiovaskularnih  bolesti  ubedljivo povećavaju rizik:

  • zasićene masne kiseline
  • trans masne kiseline
  • miristinska i polmitinska masna kiselina
  • visok unos natrijuma
  • visok unos alkohola
  • gojaznost i umerena gojaznost

Rizik verovatno povećavaju:

  • holesterol u ishrani
  • betakaroten suplemteni
  • nefiltrirana kuvana kafa.

Rizik od kardiovaskularnih bolesti ubedljivo smanjuju:

  • linolenska masna kiselina
  • riba i riblje ulje
  • kalijum
  • voće i povrće
  • nizak do umeren unos alkohola
  • sistematska fizička aktivnost.

Rizik verovatno smanjuju:

  • biljni steroli
  • oleinska kiselina
  • nesoljene semenke (jezgrasti plodovi)
  • dijetna vlakna (visok unos neskrobnih polisoharida)
  • integralne žitarice
  • unos folne kiseline.

Maligne  bolesti  su na drugom mestu u studiji mortaliteta

Rizik od malignih bolesti ubedljivo povećavaju

  • visok unos alkohola (usna šupljina ,farinks,larinks,ezofagus,jetra,dojka)
  • aflatoksin
  • gojaznost i umerena gojaznost (ezofagus,kolon i rektum,dojka,endometrijum,bubrezi)

Rizik od malignih bolesti verovatno povećavaju:

  • konzervisane hrane solju i so
  • konzervisano meso (kolon i jetra)
  • veoma topli napici (usna šupljina , farinks,ezofabus)

Rizik ubedljivo smanjuju:

sistematska fizička aktivnost (za kancerkolona i rektuma)

Verovatno je da sistematska fizička aktivnost smanjuje rizik od karcinoma dojke.

Dijabetes i gojaznost su takodje u veoma tesnoj vezi sa unosom hrane velike energetske gustine energetskim suficitom i sedećim načinom života. Stres doprinosi pojavi svih masovnih nezaraznih bolesti. Istraživanja i studije razmatraju faktore rizika i mogućnosti nutritivne prevencije i nutritivne terapije hroničnih masovnih nezaraznih bolesti.

Pojam dijete (potiče od grčke reči DIAITÁÖ, DIAITA – što znači lečim; i latinske reči diaeta = način života) – označava uredan način života s obziron na hranu, piće, spavanje, odmaranje, fizičku aktivnosti dr. Dijeta znači i negovanje zdravlja, naročito hrana koju u tu svrhu propiše lekar, bolesnička hrana; držati dijetu = živeti jednostavno i umereno.

Dijetetika (potiče od grčke reči DIAITÄ’TIKÄ“ sc. tÄ“hnÄ“) je nauka o načinu ishrane, načinu života korisnom za održavanje zdravlja.

Dijetetičar (potiče od grčke reči DIAITÁÖ = lečim) je onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje, prijatelj urednog i umerenog života.

Dijetetski (potiče od grčke reči DIAITÁÖ) umereno, korisno po zdravlje; dijetetski propisi su propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje.

Higijensko-dijetetski režim označava način ishrane i način života koga se treba pridržavati i koji treba negovati u cilju čuvanja zdravlja, odnosno ozdravljenja, ukoliko smo već bolesni.

Danas se često koristi pojam medicinska nutritivna terapija (i medicinska nutritivna prevencije) što je pojam nešto uži od pojma dijete i odnosi se isključivo na ishranu.

Neke dijete kao formule za mršavljenje mogu biti izuzetno štetne za organizam. Nije preporučljivo korišćenje ni jedne vrste dijeta bez prethodne konsultacije sa lekarom. Dijete prenosimo sa najboljom namerom pa nismo odgovorni za neuspeh iste, njenu moguću štetnost po zdravlje kao ni druge posledice koje njena primena može izazvati. Sprovođenje ovih dijeta preuzimate na vlastitu odgovornost.
 Komentari: 0 | Pogledajte komentare Pošaljite komentar
 
Na sajtu Biobalans.com izloženi su raznovrsni Preparati za mršavljenje
stetoskop.info/postanite-lekar-saradnik.htm