Ishrana
je osnovna odlika života. Čovek kao jedino svesno biće u biosferi,
tokom milenijuma prikuplja saznanja o sebi i svom okruženju i
zaključuje da za njega i njegovo potomstvo, ishrana ima prvorazredni
značaj. Od ishrane u najvećoj meri zavisi zdravlje, radna i
reproduktivna sposobnost, dužina i kvalitet ljudskog života.Hrana
ljudskom organizmu obezbeđuje strukturu, funkciju, regulaciju odbranu i
zdravlje. Hrana može izazvati i bolest ukoliko je nepravilna ili
higijenski neispravna.
Ogroman broj epidemioloških studija otkriva i potvrđuje da su
ishrana i stil života faktori rizika za nastanak hroničnih masovnih
nezaraznih bolesti koje u nas čine oko 65 – 75 % ukupnog mortaliteta.
Vodeće hronične masovne nezarazne bolesti danas su kardiovaskularne i maligne bolesti, dijabetes i gojaznost.
Tvrdi se da optimalna fizička aktivnost, optimalna telesna težina i
adekvatna ishrana mogu dodati 9,6 % godina života, ali isto tako i
neadekvatna ishrana, gojaznost i sedeći način života mogu oduzeti 9,6 %
godine života čoveka.
Stoga svaka zemlja treba da izradi akcioni plan za unapredjivanje ishrane stanovništva i prevenciju bolesti.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti
Brojne studije su
pokazale da za nastanak kardiovaskularnih bolesti ubedljivo
povećavaju rizik:
zasićene masne kiseline
trans masne kiseline
miristinska i polmitinska masna kiselina
visok unos natrijuma
visok unos alkohola
gojaznost i umerena gojaznost
Rizik verovatno povećavaju:
holesterol u ishrani
betakaroten suplemteni
nefiltrirana kuvana kafa.
Rizik od kardiovaskularnih bolesti ubedljivo smanjuju:
linolenska masna kiselina
riba i riblje ulje
kalijum
voće i povrće
nizak do umeren unos alkohola
sistematska fizička aktivnost.
Rizik verovatno smanjuju:
biljni steroli
oleinska kiselina
nesoljene semenke (jezgrasti plodovi)
dijetna vlakna (visok unos neskrobnih polisoharida)
integralne žitarice
unos folne kiseline.
Maligne bolesti su na drugom mestu u studiji mortaliteta
Rizik od malignih bolesti ubedljivo povećavaju
visok unos alkohola (usna šupljina ,farinks,larinks,ezofagus,jetra,dojka)
aflatoksin
gojaznost i umerena gojaznost (ezofagus,kolon i rektum,dojka,endometrijum,bubrezi)
Rizik od malignih bolesti verovatno povećavaju:
konzervisane hrane solju i so
konzervisano meso (kolon i jetra)
veoma topli napici (usna šupljina , farinks,ezofabus)
Rizik ubedljivo smanjuju:
sistematska fizička aktivnost (za kancerkolona i rektuma)
Verovatno je da sistematska fizička aktivnost smanjuje rizik od karcinoma dojke.
Dijabetes i gojaznost su takodje u veoma tesnoj vezi sa unosom hrane
velike energetske gustine energetskim suficitom i sedećim načinom
života. Stres doprinosi pojavi svih masovnih nezaraznih bolesti.
Istraživanja i studije razmatraju faktore rizika i mogućnosti
nutritivne prevencije i nutritivne terapije hroničnih masovnih
nezaraznih bolesti.
Pojam dijete (potiče od grčke reči DIAITÁÖ, DIAITA – što znači lečim; i
latinske reči diaeta = način života) – označava uredan način života s
obziron na hranu, piće, spavanje, odmaranje, fizičku aktivnosti dr.
Dijeta znači i negovanje zdravlja, naročito hrana koju u tu svrhu
propiše lekar, bolesnička hrana; držati dijetu = živeti jednostavno i
umereno.
Dijetetika (potiče od grčke reči DIAITÄ’TIKÄ“ sc. tÄ“hnÄ“) je nauka o načinu ishrane, načinu života korisnom za održavanje zdravlja.
Dijetetičar (potiče od grčke reči DIAITÁÖ = lečim) je onaj koji uči
kako treba čuvati zdravlje, prijatelj urednog i umerenog života.
Dijetetski (potiče od grčke reči DIAITÁÖ) umereno, korisno po zdravlje;
dijetetski propisi su propisi kojih se valja pridržavati da bi se
očuvalo zdravlje.
Higijensko-dijetetski režim označava način ishrane i način života koga
se treba pridržavati i koji treba negovati u cilju čuvanja zdravlja,
odnosno ozdravljenja, ukoliko smo već bolesni.
Danas se često koristi pojam medicinska nutritivna terapija (i
medicinska nutritivna prevencije) što je pojam nešto uži od pojma
dijete i odnosi se isključivo na ishranu.
Neke dijete kao formule za mršavljenje mogu biti izuzetno štetne za organizam. Nije preporučljivo korišćenje ni jedne vrste dijeta bez prethodne konsultacije sa lekarom. Dijete prenosimo sa najboljom namerom pa nismo odgovorni za neuspeh iste, njenu moguću štetnost po zdravlje kao ni druge posledice koje njena primena može izazvati. Sprovođenje ovih dijeta preuzimate na vlastitu odgovornost.