Saharid je tehnički
termin koji se koristi za opisivanje šećera. Lanci šećera ili saharida,
sačinjavaju ugljene hidrate. Monosaharid čini lanac od jednog šećera;
disaharid je lanac od dva šećera, a polisaharid od mnogo šećera.
Slobodni radikali
Slobodni radikali su
visoko reaktivna jedinjenja koja nastaju u telu kao proizvod normalnog
metaboličkog procesa i zbog stranih uticaja, kao što su pušenje,
zagađenje vazduha i izloženost suncu. Ako se nivo slobodnih radikala u
telu ne kontroliše, može doći do oštećenja ćelija. Antioksidansi koje
proizvede telo ili se unesu putem hrane pomažu u kontroli nivoa
slobodnih radikala.
Takođe su poznati pod
nazivom saharidi. Pripadaju grupi ugljenih hidrata. Prirodni šećeri su
fruktoza (većinom se nalazi u voću) i laktoza u mleku. Glukoza se
nalazi u nekom voću i medu, a saharoza u šećernoj trski i šećernoj
repi. Kolači, keks i bezalkoholna pića sadrže dodatni šećer.
Šećerni alkohol
Šećerni alkoholi su
šećeri kojima su priključene alkoholne hemijske grupe. Isomalt,
sorbitol, laktitol, maltitol, manitol, xylitol, eritritol su šećerni
alkohol. U prirodi se nalaze u nekom voću i povrću, ali su uglavnom
veštački stvoreni. Šećerni alkoholi daju manje energije od običnih
šećera i obično se koriste u hrani bez šećera, poput lizalica, žvakaćih
guma i u pastilama za grlo. Budući da organizam ne razgrađuje šećerni
alkohol, preterana konzumacija hrane koja sadrži šećerni alkohol može
imati laksativni učinak.
Topiva vlakna su vrsta prehrambenih vlakna za koje se smatra da pomažu u snižavanju nivoa holesterola. Beta Glukan je vrsta topivog vlakna koje se u velikim količinama može pronaći u zobi i ječmu. Topiva vlakna se nalaze i u voću i povrću, sušenom pasulju i sočivu.
Trans-masnoće
Dva su izvora trans-masnoća. Trans-masnoće se u manjim količinama nalaze u hrani životinjskog porekla, poput govedine i mlečnih proizvoda. Trans-masnoće se stvaraju kada tečna biljna ulja koja prolaze kroz proces delimične hidrogenizacije, koja se koristi za poboljšanje stabilnosti ulja. Proizvođači hrane koriste delimično hidrogenizovane biljne masnoće, jer to produžava rok trajanja i daje hrani željeni ukus, oblik i sastav. Komercijalno proizvedene trans-masnoće se nalaze u margarinu, keksu, krekerima, prženoj hrani, testenini i ostaloj obrađenoj hrani.
Trans-masnoće su nezasićene masnoće kojima je struktura promenjena procesom hidrogenizacije i, poput zasićenih masnoća, smatraju se „lošom“ vrstom masnoća, jer je dokazano da podižu nivo holesterola u krvi.