Natrijum je mineral koji
je sastavni deo soli. Iako je našem organizmu potrebna određena
količina soli, kod nekih ljudi prevelika količina može da izazove
povišeni krvni pritisak.
Natrijumov glutamat (Monosodium glutamate, MSG)
Natrijumov glutamat se u
prirodi nalazi u hrani poput paradajza, pečuraka i soja umaka. MSG
funkcioniše i kao pojačivač ukusa te se ponekad dodaje proizvodima
poput supa i sosova. Na listi sastojaka se prikazuje kao „pojačivač
ukusa (natrijumov glutamat)“ ili „pojačivač ukusa (621)“.
Netopiva vlakna
Netopiva vlakna su vrsta
prehrambenih vlakana koja se nalaze u žitaricama, kori nekog voća i
povrća, koštunjavim plodovima, semenkama i često u hlebu bogatom
vlaknima. Netopiva vlakna absorbuju vodu iz debelog creva što pomaže u
omekšavanju sadržaja creva i pomaže redovno pražnjenje creva.
Omega-3 masnoće su esencijalne polinezasićene masne kiseline. Esencijalne znači da ih samo telo ne može proizvesti, već se moraju uneti hranom. Mogu se svrstati u 3 različita tipa: dokosaheksaenoična kiselina (DHA), eikosapentaenska kiselina (EPA) i alfa linolenska kiselina (ALA). Telesna tkiva mogu direktno koristiti EPA i DHA. ALA koje se u telu mogu pretvoriti u EPA i DHA, iako to nije baš delotvorno, budući da se samo 15% ALA pretvori u EPA i DHA.
Otporni skrob
Otporni skrob je vrsta skroba koja fermentira zbog bakterija iz debelog creva. Ta fermentacija ima sličan uticaj na prehrambena vlakna, pomažući održavanju zdravih creva. Izvori otpornog skroba su mahunarke, neke vrste hleba i žitarica i nezrele banane.
Pektin se prirodno
nalazi u voću i često se dodaje hrani kako bi je zgusnuo ili
stabilizovao. Pektin se takođe koristi u tabletama za grlo zbog svojih
umirujućih svojstva.
Polifenoli
Polifenoli su prirodne
biljne hemikalije, uključujući flavonoide, katehine, izoflavonoide,
lignane i antocijanine. To su antioksidansi koji mogu da zaštite od
oksidativne štete i najčešće se nalaze u voću i povrću, čaju, kafi,
soji, semenju, sočivu, nekim crnim čokoladama i crnom vinu.
Polinezasićene masnoće
Polinezasićene masnoće
su „dobre masnoće“. Postoje dve vrste polinezasićenih masnoća: omega-3
i omega-6. Omega-6 masne kiseline se nalaze u suncokretovom ulju, nekim
margarinima, nekim koštunjavim plodovima (npr. lešnicima), nekom
semenju (npr. susam, suncokret) i mahunarkama. Omega-3 masne kiseline
se mogu naći u masnim ribama poput skuše, sardina, lososa i tunjevine,
kao i u kanoli i sojinom ulju.
Prebiotik
Prebiotik je materija
koja podstiče rast korisnih bakterija u crevima. Prebiotici deluju tako
što obezbeđuju hranu za crevne bakterije. Primeri prebiotika su inulin
i fruktooligosaharidi.
Prehrambena vlakna
Prehrambena vlakna su
nesvarljiv oblik ugljenih hidrata od kojih postoje tri tipa, netopiva
vlakna, topiva vlakna i otporni skrob. Netopiva vlakna pomažu u
održavanju zdravog metabolizma, upijajući vodu koja omekšava sadržaj
creva. Uglavnom se nalaze u hrani koja je zasnovana na pšenici, poput
hleba i žitarica, ali i u koštunjavim plodovima, semenkama, voću i
povrću. Topiva vlakna, koja se mogu pronaći u voću, povrću, zobi, suvom
pasulju i grašku, usporavaju pražnjenje želuca, što pomaže dužem
održavanju sitosti. Otporni skrob se ne vari u tankom crevu, već
prelazi u debelo crevo gde fermentira pod uticajem dobrih bakterija,
kako bi proizveo materije koje pomažu održavanje zdravog zida creva.
Preporučeni dnevni unos (RDI)
Preporučeni dnevni unos
se odnosi na nivoe dnevnog unosa hrane za pojedine nutrijente te je
određen za različite starosne i polne grupe. Preporučeni dnevni unos
je, u smislu hranljivosti, dovoljan za zadovoljenje potreba gotovo svih
zdravih pojedinaca (97 – 98 %) određene životne dobi.
Preporučeni dnevni unos
se danas obično izražava ili u internacionalnim jedinicama (i.j.) ili u
miligramima (mg), odnosno mikrogramima (μg).
Probiotici
Probiotici su bakterije
koje podstiču rast korisnih bakterija u crevima. Hrana koja sadrži
probiotike su jogurt i fermentirani mlečni napici. Ravnoteža zdravih
bakterija u crevima je korisna za sistem za varenje.