Gvožđe je mineral koje
telo koristi za stvaranje hemoglobina, dela crvenih krvnih zrnaca koji
prenose kiseonik. Hrana koja sadrži gvožđe je meso, živina, mahunarke,
zeleno lisnato povrće i hleb i žitarice od celog zrna. Nedostatak
gvožđa u ishrani ili slaba absorpcija gvožđa može dovesti do anemije
nedostatka gvožđa.
GDA (Guideline Daily Amounts) – Smernice za dnevni unos
GDA pomaže potrošačima u
razumevanju nutritivnih informacija na pakovanju hrane. Smernice za
dnevni unos informišu potrošače o količinama masnoća, zasićenih
masnoća, šećera, kalorija, ugljenih hidrata, belančevina, vlakana, soli
i natrijuma koji se smatraju zdravim za svakodnevnu ishranu.
Vrlo retko pojedinac u
potpunosti konzumira dnevnu količinu nutrijenata koje GDA navodi. Zato
je svrha GDA da pokaže potrošačima od čega se sastoji zdrava ishrana.
GDA pokazuje koji procenat potrošačevog dnevnog unosa nutrijenata sadrži jedno serviranje proizvoda.
Glukoza
Glukoza je monosaharid
(šećer). Hrana koja sadrži ugljene hidrate se tokom varenja raščlanjuje
u glukozu. Telesne ćelije koriste glukozu za stvaranje energije.
Gluten
Gluten je tip
belančevina koji se nalazi u biljkama poput pšenice, raži, pšenoraži
ovasa i zobi. Za neke ljude, gluten je alergen.
Glihemijski indeks (GI)
Glihemijski indeks (GI)
je rangiranje hrane koja sadrži ugljene hidrate prema uticaju koji ima
na nivo glukoze u krvi. Telo sporije razgrađuje niske GI ugljene
hidrate, a rezultat je postepen rast nivoa šećera u krvi. Visoki GI
ugljeni hidrati se brže razgrađuju, a rezultat je brži rast nivoa
šećera u krvi. GI manji od 55 se smatra niskim, 56-69 srednjim, a 70 i
više visokim. Hrana s niskim GI je korisna za svakoga, pogotovo za one
sa dijabetes mellitusom, kao pomoć u kontroli nivoa glukoze u krvi.
Hrana s visokim GI može biti korisna za sportiste, kao izvor glukoze
koja brže podstiče mišiće na rad. GI se koristi za poređenje hrane sa
sličnom količinom ugljenih hidrata, na primer jedne vrste hleba s
drugom i jedne vrste žitarica s drugom.
Glihemijsko opterećenje (GL)
Glihemijsko opterećenje,
kao i GI (Glihemijski indeks), je način rangiranja hrane koja sadrži
ugljene hidrate. Ipak, glihemijsko opterećenje uzima u obzir i GI hrane
i količinu ugljenih hidrata u jednom obroku.
GL = (GI X ugljenih hidrata po obroku (g)) □ 100
GL u iznosu od 20 ili više je visok, od 11 do 19 je srednji, a od 10 i manje je nizak.
Iz razloga što uzima u
obzir količinu ugljenih hidrata u hrani, GL se koristi za određivanje
uticaja različitih vrsta hrane na nivou glukoze u krvi.
Hidrogenizovane masnoće
su biljne masnoće koje su hemijski promenjene dodavanjem hidrogena
(hidrogenizacija), sa svrhom da se učvrste. Pretvaranje tečnog ulja u
čvršći oblik čini ga stabilnijim za korišćenje u proizvodnji hrane.
Izvori hidrogenizovanih masnoća su neki margarini za kuvanje, keksi,
kolači, pite i kokice te većina ulja za prženje.
Holesterol
Holesterol je mastima
slična materija koja ima važnu funkciju u telu, sastavni je deo
strukture ćelija, a koriste ga i neke žlezde za stvaranje polnih
hormona. Postoje dve vrste holesterola u krvi: HDL (lipoprotein velike
gustine) ili „dobri“ holesterol i LDL (lipoprotein male gustine) ili
„loš“ holesterol. Visok nivo LDL-a u krvi može povećati rizik od
kardiovaskularnih bolesti.
Indeks telesne mase (engleski Body mass index, skraćenica BMI)
Indeks telesne mase je način na koji se može proceniti da li je osoba u zdravom rasponu težine u odnosu na visinu. BMI se računa deljenjem Vaše težine u kg s Vašom visinom u metrima na kvadrat (BMI = kg/m2). Za ljude s BMI-om između 18-25 kg/m2 tvrdi se da su zdrave težine, 25-30 kg/m2 preteški i preko 30 kg/m2 gojazni.
Inulin
Inulin je vrsta rastvorljivog vlakna koji se nalazi u nekim biljkama. Inulin ima pozitivan uticaj na telo povećanjem rasta korisnih crevnih bakterija. Zbog takvog uticaja, inulin je poznat kao probiotik.
Insulin
Insulin je hormon koji proizvodi gušterača kao odgovor na hranu koju jedemo. Osnovna uloga insulina je da preuzme glukozu iz krvi i preseli je u telesne ćelije, tako da ćelije mogu koristiti glukozu za energiju.