Benigna fruktozurija je retka,
urođena mana metabolizma fruktoze, uslovljena insuficijencijom enzima fruktizinaze u jetri, zbog čega se fruktoza ne može fosforilisati i preći u
fruktozo-1-fosfat. U krvi
nakupljena fruktoza izlučuje se mokraćom ne izazivajući oštećenje organizma. Ova benigna anomalija ne zahteva nikakvo lečenje.
Nasledna nepodnošljivost fruktoze
Bolest je uslovljena
insuficijencijom hepatičnog enzima fruktozo-1-fosfat aldolaze, pa je blokiran dalji
metabolički put fruktoze. U jetri se nagomilava frukotozo-1-fosfat, blokira glikogenolizu i izaziva hipoglikemiju (snižen nivo šećera u krvi).
Klinički se
bolest manifestuje nakon unosa fruktoze (voće, med, saharoza). Javljaju se
povraćanje i znaci hipoglikemije,
znojenje, bledilo, tremor, muka, konvulzije. Ako se dijagnoza postavi kasno, nastaje uvećanje jetre sa žuticom, dete povraća i zaostaje u razvoju. Starija deca i odrasli znaju da će posle obroka sa fruktozom ili saharozom imati bolove u epigastrijumu, mučninu i povraćanje, pa takve obroke izbegavaju. Ovi bolesnici obično imaju zdrave zube, jer izbegavaju šećer.
Laboratorijskim pregledom se nalazi hipoglikemija sa porastom laktata i urata, u krvi su
povišene transaminaze, bilirubin i masne kiseline. U urinu se konstatuje fruktozurija sa pozitivnim redukujućim probama, zatim proteinurija, hiperaminoacidurija.
Lečenje se sastoji u izbegavanju hrane koja sadrži fruktozu.
Nasledni deficit fruktozo-1,6-difosfataze
Primarni nedostatak fruktozo-1,6-difosfataze sprečava stvaranje glikoze iz glikoneogenetskih izvora (aminokiselina, glicerola, laktata), pa se javlja teška hipoglikemija kad se, nakon dužeg gladovanja iscrpe rezerve glikogena. Istovremeno se javljaju laktacidoza i hiperlaktacidemija. Infuzija fruktoze izaziva hipoglikemiju.