Plasmodium

Plasmodium spada u nepokretne protozoe, krvne parazite ljudi koji izazivaju malariju. Dele se na 4 vrste:
  • Plasmodium vivaks,
  • Plasmodium malariae,
  • Plasmodium falciparum i
  • Plasmodium ovale.
Izazivači malarije imaju složen razvojni ciklus u organizmu čoveka (tkivni i eritrocitni). Pri ubadanju čoveka radi ishrane krvlju, infestirani komarac izlučuje pljuvačkom sporozoite koji se krarko zadržavaju u cirkulaciji. Prodiru u ćelije parenhima jetre gde se razvija primarna šizogonija. U ćelijama jetre dolazi do rasta i razmnožavanja parazita (merozoiti). Dužina tkivne faze kod raznih vrsta plazmodijuma je 6-15 dana. Parazit prodire u eritrocite i počinje eritrocitna šizogonija. U eritrocitu se obrazuju bespolne i polne forme mikrogametocita (muški) i makrogametocita (ženski). Komarac se zarazi kada se hrani krvlju obolelog. U komarcu se preko polne faze razmnožavanja stvaraju sporozoiti koji preplavljuju organizam komarca, a najviše se koncentrišu u pljuvačnim žlezdama. On je sposoban da zarazi čoveka tokom 30-40 dana.

Put prenošenja

Izvor zaraze je oboleli čovek ili gametonoša. Čovek se zarazi ubodom zaraženog komarca ili transfuzijom krvi koja sadži uzročnike malarije. Moguće je i intrauterino prenošenje. Komarac se zarazi od obolelog čoveka u periodu kada su u krvi prisutni zreli gametociti. Danas se malarija sreće u zemljama Afrike, Jugoistočne Azije i Južne Amerike. U ostalim delovima sveta došlo je do eradikacije malarije te se u njima sreću tzv. importovani slučajevi.

Patološki (medicinski) značaj

Malarija predstavlja parazitarnu infestaciju koja se karakteriše akutnim cikličnim naletima (drhtavica, febrilnost, preznojavanje) anemijom i uvećanjem jetre i slezine.

Dužina inkubacije zavisi od vrste parazita, tipa plazmodijuma, količine dospelih parazita, načina dospevanja uzročnika kao i od imuniteta. Period inkubacije se kreće od oko 8-10 dana, a može biti i od 8-14 meseci. Na kraju inkubacionog perioda dolazi do pojave sličnih simptoma: povišene temperature do 38oC, neraspoloženje, glavobolja, bolovi u mišićima, krstima i dr. Nakon toga sledi malarični napad koji se sastoji od tri faze:
  • osećaj hladnoće-drhtavica,
  • osećaj toplote i
  • znojenje
Prva faza - odlikuje se jakim osećajem hladnoće, groznice, bolesnik cvokoće zubima, koža je bleda, cijanotična, naježena. Javlja se glavobolja, bolovi u mišićima, krstima, gađenje a nekad i povraćanje. Ova faza traje 15 minuta do 3 časa a potom nastaje skok telesne temperature do 41oC i prelazi u fazu toplote.

Druga faza - pojačavaju se mišićni bolovi, glavobolja, bolesnik postaje uznemiren, javlja se često poremećaj svesti. Koža je hiperemična, suva, posebno lice. Krvni pritisak se snižava, registruje se ubrzan rad srca. Ova faza traje 2-6h.

Treća faza - započinje obilnim preznojavanjem. Bolesnik se oseća bolje i ima potrebu za snom. Ovo stanje se održava 48-72 časa. Tokom napada dolazi do povećanja jetre a potom i slezine. Jetra i slezina su  bolne. Sa smirivanjem napada dolazi do postepenog normalizovanja njihove veličine. Na koži lica mogu da se zapaze herpetične promene, lak ikterus, bledilo kože. Rano se razvija anemija, retikulocitoza, poikilocitoza, leukopenija, neutropenija. Sedimentacija je ubrzana. Povišen je nivo indirektnog bilirubina, a snižen nivo holesterola i albumina, dok je nivo globulina povišen.
Poseban klinički oblik malarije je malarija kod: dece (5-15% ima smrtni završetak), trudnica (abortus, prevremeni porodjaj, letalni ishod), lica iz endemskih područja (klinička slika slabo ispoljena), tropska algidna malarija (kardiovaskularni kolaps). Recidiv bolesti nastaje zbog neadekvatnog lečenja ili pojave rezistencije uzročnika.  

Dijagnoza

Dijagnoza malarije se postavlja na osnovu epidemioloških podataka, kliničke slike, a potvrdjuje se laboratorijskim analizama. Laboratorijska potvrda se sprovodi pregledom razmaza krvi, guste kapi i serološkim testovima (ELISA, imunoflorescencija, RVK).

Lečenje

Terapija zavisi od uzročnika malarije. U etiološkim tretmanu bolesnika najčešće se koriste preparati iz grupe 4 aminohinolina: artrohin (chlorochin, resorchin, delagil, aralen). Drugi važni lekovi koji deluju na eritrocitnu fazu parazita je tindaurin.  Primaquni 8-aminohinolinski preparat koristi se za radikalno lečenje malarije izazvane P.ovale i P.vivax. Kombinovani preparati u lečenju malarije su darachlor, fansidar, mefloquine i dr.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 1

  1. Nedeljko Stojadinovic 06.09.2021

    Molim ako mozete da me uputite gde mogi da uradim gustu kap i razmaz na plasmodiume


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde