Britanski naučnici su identifikovali desetine gena koji se ponašaju drugačije u mozgu osoba obolelih od
šizofrenije, saopšteno je u najnovijoj studiji objavljenoj u Londonu.
Mnogi od ovih 49 gena nađenih u uzorcima moždanog tkiva, čiji su donori bile osobe koje boluju od
šizofrenije, učestvuju u kontrolisanju načina interakcije ćelija.
Ovim se nagoveštava da greške u interakciji izazivaju stanje
šizofrenije, navodi se u studiji.
Autor istraživanja dr Džeki de Belroš rekla je da ovo saznanje vodi ka otkrivanju
uzroka šizofrenije i bioloških poremećaja, što može dovesti do bržeg otkrića delotvornih lekova.
"Prvi korak ka poboljšanju tretmana
šizofrenije je u razumevanju onoga što se dešava, otkriti koji geni učestvuju i koja je njihova uloga", izjavila je dr De Belroš.
Šizofrenija, čije su osobenosti vizuelne i zvučne halucinacije i poremećaji u razmišljanju, zastupljenija je kod muškaraca nego kod žena i najčešće se javlja kod osoba u kasnoj adolescenciji ili ranim zrelijim godinama.
Procenjeno je da od
šizofrenije boluje jedan odsto ljudi u svetu.
Iako mnogi lekovi mogu pomoći u tretmanu
šizofrenije, oni ne leče u potpunosti taj
mentalni poremećaj i mogu imati nepoželjne pojave, uključujući i prekomernu telesnu težinu.
Neka istraživanja ukazuju na to da
šizofrenija nastaje pri prekomernom lučenju dopamina, dok se druga teorija dotiče oštećenja pokrivača nervnih ćelija kod osoba obolelih od šizofrenije.
Naučnici iz Londona ispitivali su uzorke moždanog tkiva 23 zdrave i 28 obolelih osoba, a potom su podatke uporedili sa istraživanjima sprovedenim u SAD koja su ispitivala približno isti broj ispitanika.
Podaci ovih istraživanja, koja se zasnivaju na interakciji među ćelijama, mogu dovesti do kvalitetnijeg tretmana
šizofrenije ali i dijagnostifikovanju predispozicija i ranih stadijuma, ujedno i sprečavanju ove pojave.