Uzrokovana je različitim
etiološkim faktorima, najčešće nedostatkom vitamina D ili poremećenim
metabolizmom kalcijuma i fosfora. Isti ovi poremećaji pre završetka rasta
kostiju dovode do rahitisa. Javlja se i kod žena u trudnoći, pri uzimanju
antikonvulzivnih lekova, u hroničnim oboljenjima bubrega.
Klinička slika
Prisutni su bolovi u kostima i
slabost proksimalne muskulature ekstremiteta, sa karakterističnim
"gegajućim" hodom. Kosti su osetljive na pritisak. Spontane
pseudofrakture (promene nalik prelomu), koje su vidljive na radiološkim
snimcima su specifične promene. Predilekciona mesta su lopatica, vrat,
nadlaktice i butne kosti, proksimalni delovi dugih kostiju, stidna kost i
rebra.
Kada se patološkoanatomske
promene završe, one su ireverzibilne i izazivaju deformitete-što može značajno
da smanji svakodnevnu dnevnu životnu i radnu sposobnost.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze,
kliničkog pregleda, radioloških nalaza, denzitometrije (meri se gustina kosti),
laboratorijskih nalaza. Denzitometrijski je prisutna smanjena gustina kosti
kičmenih pršljenova. U laboratorijskim nalazima dominira hipokalcemija i/ili
hipofosfatemija (snižene vrednosti kalcijuma i fosfora). Alkalna fosfataza u
plazmi je povišena i tokom odgovarajućeg lečenja počinje da opada posle
nekoliko nedelja do normalizacije.
Lečenje
Lečenje svih oblika
osteomalacije podrazumeva upotrebu vitamina D uz dodatak kalcijuma. Tokom
terapije neophodna je kontrola kalcemije jednom do dva puta mesečno, jer je
glavno dejstvo vitamina D uvećavanje interstinalne apsorpcije kalcijuma sa
posledičnom hiperkalcemijom kod predoziranja.