Britanski i kanadski naučnici saopštili su da su pronašli bezbedniji
način da obične ćelije kože pretvore u moćne
matične ćelije kako bi se
izbeglo korišćenje
ljudskih embriona u te svrhe, saopšteno je u Londonu.
To je prvi put da naučnici mogu da ćelije kože pretvore u matične
"pluripotentne"
ćelije, koje mogu da deluju kao
matične ćelije embriona
i to bez upotrebe virusa u tom procesu transformacije.
Novi metod omogućava da neki geni koji su uključeni u taj proces, kasnije budu uklonjeni, ako nisu potrebni.
Matične ćelije su jedne od najvažnih ćelija ljudskog organizma, zbog
sposobnosti da stvaraju tkiva raznih organa. Najmoćnije su matične
ćelije embriona, jer same mogu da stvore tkivo bilo koje vrste.
Međutim iz etičkih razloga, mnogi osporavaju upotrebu embrionskih
ćelija u medicinske svrhe, zbog čega naučnici traže druge metode.
Stručnjaci već dugo znaju da obične ćelije kože mogu da se pretvore u
matične ćelije, ako se u tom procesu koriste određeni geni.
Naučnici moraju, međutim, da koriste viruse da bi gene ubrizgali u te
ćelije, što može potom dovesti do infekcije ćelija i kasnije do pojave
raka.
Alternativni pristup, koji su kanadski i britanski naučnici opisali u
najnovijoj studiji, izgleda da zaobilazi tu vrstu rizika i kasnije
abnormalnosti.
Naučnici su u tom procesu uzeli malo parče DNK (dezoksiribonukleinske
kiseline), po nazivu "transpozon", ili "skačući gen", jer ima
sposobnost da uđe u
genetički kod i da nosi do četiri gena.
Traspozon se već koristi u genetičkoj modifikaciji i već je poznat naučnicima.
"To je korak napred prema praktičnoj upotrebi reprogramiranih ćelija u
medicini. Možda ćemo čak u potpunosti prestati da koristimo
ljudske
embrione kao izvor za dobijanje
matičnih ćelija", navodi se u studiji.
Kanadski naučnici su koristili tu tehniku prvo kod laboratorijskih
miševa, kasnije s ljudskim ćelijama kože i pronašli da te
reprogramirane ćelije deluju kao
embrionske matične ćelije.
Naučnik Ijan Vilmut, poznat po
kloniranju prvog sisara, ovce Doli,
rekao je da će proći još mnogo vremena dok takve ćelije ne budu mogle
da se koriste za lečenje, ali je ta nova tehnika veoma značajan korak
napred u medicini.
Naučnici se nadaju da će korišćenjem
matičnih ćelija moći da leče teške
bolesti kao što su rak, dijabetes, Parkinsonova bolest ili povrede na
kičmenoj moždini.