Neutropenija (granulocitopenija) predstavlja
smanjenje broja granulocita, odnosno neutrofila ispod 2*109 /L.
Agranulocitoza je najteži oblik u kojem je broj granulocita u perifernoj krvi izrazito smanjen ili su oni potpuno nestali.
Uzrok nastanka
Najčešći
uzroci neutropenije su lekovi koji bilo direktnom supresijom matičnih ćelija kostne srži, bilo destrukcijom granulocita u perifernoj krvi izazivaju ovo stanje. Neutropenija najčešće nastaje sekundarno i može biti
posledica virusnih i bakterijskih infekcija, zatim imunoloških mehanizama, fizičkih i hemijskih agensa (zračenje, citostatici, benzol, hloramfenikol, antitiroidni lekovi), a takođe i oboljenja koštane srži i hipersplenizam.
Klinička slika
Akutnu agranulocitozu karakteriše nagli početak, sa osećajem hladnoće, drhtavicom i visokom temperaturom, sa malaksalošću i bolovima u mišićima. Nastaju
visoka temperatura i
znaci toksičkog šoka sa padom krvnog pritiska i tahikardijom (ubrzan rad srca). Prisutne su
ulceracije na desnima,
tonzilama mekom nepcu i ždrelu, a ređe na sluzokoži rektuma i vagine i na koži nosa. Ulceracije nastaju 12 do 48h nakon opštih simptoma i mesto su ulaska bakterija i dr. Veoma su bolne i prekrivene prljavožutim membranama, bez okolne zapaljenjske reakcije. Okolne
limfne žlezde su povremeno uvećane.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, objektivnog pregleda, laboratorijskih analiza (leukocitarna formula), briseva sluzokoža i antibiograma.
Lečenje
Isključuju se lekovi koji su doveli do bolesti. Bolesnik sa agranulocitozom zahteva
izolaciju sa posebnim higijenskim uslovima. Primenjuje se
simptomatska terapija (antibiotici, kortikosteroidi i dr).