Miokarditis je
zapaljenski
proces koji je lokalizovan u zidu
miokarda i može biti uzrokovan svim
infektivnim agensima. Javlja se u svim dobnim grupama, u oba pola, nesto češće
kod mlađih muškaraca.
Uzrok nastanka
Miokarditis mogu uzrokovati virusi, rikecije, bakterije, gljivice i
paraziti. Najčešći uzročnici su virusi i to-Coxsackie A i B, Echovirus,
Influenza, Poliovirus, Cytomegalovirus, HIV. Zatim rikecije –R.Burnetti,
R.Rickettsii, bakterije-Coryinebacterium diphtheriae, Meningococcus,Borrelia
burgdorferi, gljivice-Aspergillosis, Actinomycosis, Candidiasis i
paraziti-Toxoplasmosis, Trichinosis, Cysticerosis i dr.
Klinička slika
Zavisi od stepena anatomskog oštećenja
miokarda. Najčešće postoje simptomi respiratorne infekcije koji su prethodili
srčanoj simptomatologiji:
malaksalost, brzo zamaranje, otežano disanje pri
naporu, nadražajni kašalj, lupanje srca, bol u grudima, kolapsna stanja i
gubitak svesti. Kliničkim pregledom može se naći cijanoza perifernog tipa
(modre usne, vrh nosa, jagodice lica, uši, vrhovi prstiju), ubrzan rad srca,
poremećaji srčanog ritma, oslabljeni tonovi, snižen krvni pritisak. Navedeni
simptomi i znaci mogu biti prisutni u manjem ili većem broju, što zavisi od
težine miokarditisa i stepena hemodinamskih poremećaja, ali treba istaći da su
oni nespecifični i da se zbog toga miokarditis i naziva "bolest sa 10
lica".
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze,
kliničkog pregleda i dopunskih analiza. Neophodno je uraditi elektrokardiogram;
laboratorijske analize - koje pokazuju ubrzanu sedimentaciju, povećan broj
leukocita (belih krvnih zrnaca), pozitivan c-reaktivni protein; serološke
testove;izolaciju i identifikacija uzročnika. Zatim su potrebni rentgenski
pregled pluća i srca, ehokardiografski pregled (ultrazvuk), dopler. U nejasnim
slučajevima endomiokardna biopsija može pružiti histološki dokaz miokarditisa.
Lečenje
Bolesnici sa potvrđenim miokarditisom treba da budu hospitalizovani.Lečenje je
uglavnom simptomatsko i usmereno prema osnovnim manifestacijama bolesti, a
takođe zavisi i od vrste uzročnika. Restrikcija fizičke aktivnosti smanjuje
srčani rad i miokardno oštećenje a pospešuje ozdravljenje. Kompleksne i
simptomatske aritmije trena lečiti antiaritmicima-β blokatorima,a u slučaju
insuficijencije daju se i kardiotonici, ACE inhibitori i diuretici.
Tok i prognoza bolesti
Većina bolesnika (80 - 90%) sa akutnim
virusnim miokarditisom oporavlja se potpuno i bez posledica.Mali procenat
bolesnika dobija hronični tok u čijoj kliničkoj slici dominiraju različiti
poremećaji srčanog ritma i različiti
stepeni insuficijencije srca. Nekada, akutni virusni miokarditis može da završi
letalno usled kardiogenog šoka, tromboembolijskih komplikacija ili malignih
poremećaja ritma.