Tumori gušterače (pankreasa) se mogu podeliti u egzokrine i endokrine. Endokrini su najčešće smešteni u repu ili telu gušterače i mogu da narastu i do 10 cm, pa i više pre nego što se pojave bolovi i mogućnost da se palpiraju. Javljaju se i gubitak telesne težine i uvećana slezina.
Stres, nepravilna ishrana, udruženi sa genetskim faktorima uzrokovali su početak epidemije karcinoma digestivnog trakta, pre svega raka debelog creva.
Maligni tumor cerviksa uterusa je vrlo čest i po učestalosti je na trećem mestu svih malignih tumora zena. Materica je šupalj organ u kom se za vreme graviditeta (trudnoće) razvija plod. Cerviks je deo uterusa koji ga spaja sa vaginom i sa kojim čini porođajni kanal. Maligni tumor cerviksa raste sporo, počinje tzv. displazijom malignih ćelija gde dolazi do promena na nivou tkiva grlića materice. Ovaj oblik tumora je 100% izlečiv i uglavnom nema potrebe za histerektomijom (hiruškim odstranjivanjem materice). Displazija međutim često progredira u maligni tumor tj. "carcinoma in situ" koji je lokalno neproširen, a kad se proširi u okolno tkivo, ali ne zahvati krvne i limfne sudove naziva se "mikroinvazivni" karcinom cerviksa uterusa. Ovakav razvoj bolesti može potrajati nekoliko godina, međutim kad je maligni tumor dijagnostifikovan on se brzo širi, obično na creva, jetru i pluća.
Karcinom bubrega je stanje kod kojeg se jedan ili više malignih tumora razvije u jednom ili oba bubrega. Vremenom se maligne ćelije umnožavaju i mogu zahvatiti okolna tkiva. U kasnom stadijumu karcinom bubrega se može proširiti po telu (metastazirati) te uzrokovati rast malignih bubrežnih ćelija u drugim organima. Karcinom bubrega ili adenokarcinom čini 2% karcinoma odraslih. Karakteristično je da se javlja u šestoj deceniji, a glavni faktor rizika je pušenje. Češći je u muškaraca: sedmi je najčešći karcinom muškog spola i deseti najčešći uzrok smrti od karcinoma.