Kanavanova bolest je retko,
nasledno, degenerativno oboljenje mozga i najčešće se javlja kod Aškenaza (evropski
Jevreji).
Uzrok nastanka
Kanavanova bolest je nasledna i
nasleđuje se autosomno recesivno. Deficijencija enzima aspartacilaze dovodi do
akumulacije N-acetilaspartične kiseline u mozgu i oštećenja bele mase mozga i
stvaranja sunđerstog tkiva. Spada u leukodistrofije.
Klinička
slika
Simptomi počinju još u prvoj godini života.
Prvo se primećuje da dete ne počinje da
drži glavu. Takođe je poremećen tonus
svih mišića (postoji ili
ukočenost ili mlitavost), naglo se povećava obim glave
i nastaje makrocefalija (
velika glava). Javljaju se problemi sa uzimanjem
hrane, hrana se vraća kroz nos (nazalna regurgitacija), gubitak vida i sluha,
epileptični napadi. Ova deca ne mogu da puze, sede, hodaju i pričaju. Vremenom
mogu nastati paralize, mentalna retardacija i potpuno slepilo. Većina dece ne
živi više od deset godina, mada neki pacijenti dožive i tinejdžerske godine ili
čak i odraslo doba.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu kliničke
slike, pregleda, laboratorijskih analiza, CT-a (skener) ili NMR-a (nuklearna
magnetna rezonanca). Može se dijgnostikovati i prenatalno.
Lečenje
Nema specifičnog
lečenja, terapija je simptomatska i suportivna.