Hrana, uz seks i izbegavanje bola, spada u osnovne ljudske potrebe. Veliki broj rituala vezanih za hranu govori i o njenom snažnom simboličkom značenju. Raznovrsnost i egzotičnost trpeze govori o društvenom statusu, o kulturnom miljeu i smislu za estetiku. Izobilje hrane na stolu ogledalo je moći i prosperiteta. Paradoksalno, modernom čoveku izobilje je donelo i specifičan odnos prema hrani. U “sendviču” između zadovoljstva i straha, čovek se svakodnevno pita jede li premalo ili previše. U njegovim noćnim morama proganja ga dilema:“Da li je ovo što jedem premasno ili nedovoljno masno? Da li unosim dovoljno antioksidanata? Da li je hrana zaražena mikrobima, da li je prepuna štetnih hemikalija?”
Dr Feel Good je ispitivao u kojoj meri su ovi strahovi opravdani. Došao je do zaključka da ljudi sve više jedu, a sve manje se kreću. Kako pokazuju američka istraživanja, u SAD preko 50% ljudi ima prekomernu težinu, a preko 20% te populacije pati od gojaznosti koja im ozbiljno ugrožava fizičko i mentalno zdravlje.
Bez obzira na činjenicu da na telesnu težinu utiče veći broj faktora kao što su nasleđe, kultura i životni stil, koliko će neka osoba biti teška ipak, u najvećoj meri zavisi od unošenja prekomernog broja kalorija čiji su izvori
ugljeni hidrati,
masti i
belančevine.
Pravilno upotrebite kalorije
Uravnotežena i raznovrsna ishrana
neophodna je za pravilan rad organizma. Kalorije Vam mogu biti ljuti neprijatelj u borbi protiv gojaznosti, ali ako ih dobro upoznate, postaće Vam saveznik na putu ka boljem zdravlju - upozorava dr Feel Good
.
Proteini
Uloga proteina: Oni učestvuju u izgradnji i obnavljanju tkiva; sastavne su komponente enzima, hormona i antitela.
1.
Izvorivisoko kvalitetne (kompletne) proteinske hrane su: životinjsko meso i soja
2.
Izvori nekompletne proteinske hrane koja zahteva kombinacije supstanci su: žitarice, zrnevlje, semenje, pasulj
Ugljeni hidrati
Uloga: supstance koje osiguravaju neophodnu energiju organizmu
1
. Prosti šećeri Izvori: beli šećer, med, voće (grožđe), lubenica
2.
Kompleksni ugljeni hidrati Izvori: pasulj, krompir, testenine, pirinač
3.
Glikogen
Uloga: prilikom većih napora iz depoa (jetra i mišići) se aktivira i snabdeva krv i mozak Izvori: ne nalazi se u namirnicama već se konvertuje iz hrane i deponuje u jetru i mišiće. Deponovane rezerve: dovoljne su za 90 minuta fizičke aktivnosti
Masti
Uloga: energetski rezervoari, oblažu vitalne organe, učestvuju u sintezi hormona i apsorpciji vitamina rastvorljivih u mastima: A, D, E i K.
OMEGA-3 MASTI (dobre masti)
Dobre masti ili kako ih stručnjaci zovu omega-3 dobre masti nalaze se u mnogim namirnicama.
Izvori: losos, tuna, makarel, laneno i sojino uje, koštunjiočavo voće
Dnevne potrebe organizma: nekoliko grama Osobine: snižavaju nivo lošeg holesterola Korisna dejstva: sprečavaju rizik od srčanih oboljenja i bolesti krvnih sudova, malignih oboljenja, autoimunih bolesti, artritisa, Alchajmerove demencije i multipleskleroze.
OMEGA-6 MASTI
lzvori: suncokretovo, kukuruzno i druga biljna ulja
Optimalne
količine unosa: unos manje od jedne trećine od 20 g dnevne optimalne konzumacije Osobine: optimalni unos snižava nivo “lošeg” holesterola Korisna dejstva: optimalni unos ovih biljnih ulja koristan je u prevenciji bolesti srca krvnih sudova Štetna dejstva: suvišan unos ovih ulja povećava rizik od srčanih oboljenja i oboljenja krvnih sudova
MONOZASIĆENE MASNE KISELINE
(dobre masti)
Izvori: maslinovo i manola ulje, kikiriki, avokado Osobine: snižavaju
nivo holesterola Korisna dejstva: sprečavaju rizik oboljevanja od bolesti srca i krvnih sudova
ZASIĆENE MASNE KISELINE (loše masti)
Izvori: puter, margarin, masno meso, polumasno mleko i sir
Optimalne
količine unosa: manje od 20 gr dnevno Osobine: unošenje većih količina utiče na povećanje vrednosti holesterola u krvi Štetna dejstva: unošenje većih količina od optimalnih, povećavaju se rizici oboljevanja od bolesti srca i krvnih sudova
TRANS MASTI
Poreklo: nastaju hidrogenacijom biljnih ulja Izvori: čips, margarin, “brza hrana” Osobine: povećavaju nivo holesterola u krvi Korisna dejstva: ne postoje Štetna dejstva: unošenjem hrane koja je obrađivana hidrogenisanim biljnim uljima izrazito se povećava rizik oboljevanja od bolesti srca i krvnih sudova
Loše masti nalaze se u masnom mesu (svinjetina, jagnjetina, iznutrice, guščije i pačije meso, prerađevine od mesa, salame, čvarci), rečnim ribama (som, šaran), kao i u mlečnim proizvodima koje toliko volimo (kačkavalj, pavlaka, punomasno mleko, jogurt). Budite oprezni i sa morskim plodovima budući da su puni holesterola.
Jedite posno meso (ćuretina, piletina bez kožice, posna divlja, govedina, konjetina), posne mlečne proizvode, zdravu ribu (skuša, sardela, tunj, pastrmka, štuka). Meso i ribu pripremajte na teflonu bez prženja, a po završetku pripreme prelijte ih zdravim, hladno ceđenim uljem (suncokretovo, maslinovo, susamovo, bundevino). Samo ako ih upotrebljavate na ovaj način, ova ulja zadržaće svoja dobra svojstva i moći će da se bore protiv loših masti kojih ima i u posnom mesu.
Pravilna ishranadaje energiju, štiti od infekcija i bolesti, pomaže da jasno mislimo i održava telo u dobroj kondiciji. Poslušajte savete
drFeel Gooda i Vaša ishrana će u mnogome biti bolja i pravilnija.