Iznenadna srčana smrt je prirodna smrt prouzrokovana bolešću srca, kada
u roku od jednog sata od početka simptoma dolazi do gubitka svesti i
prestanka cirkulacije, a u osoba sa prethodno prepoznatom ili
neprepoznatom bolešću srca. Treperenje komora je u preko 3/4 bolesnika
koji umru uzrok naprasne smrti. U komorskom treperenju mehanička
aktivnost srca prestaje i posle 8-10 sekundi dolazi do gubitka svesti a
smrt nastaje za 3 do 5 minuta zbog oštećenja mozga.
U preko 80 % bolesnika koji umiru iznenada uzrok je koronarna bolest srca. Slabost srčanog mišića, obolenje zalistaka, plućna embolija, poremećaj sastava krvi i antiaritmički lekovi su takođe razlog za pojavu iznenadne srčane smrti.
Faktori koji neporedno dovode do iznenadne srčane smrti su akutni fizički napor i emocionalni stres. Fizički napor velikog intenziteta, posebno u uslovima emocionalnog stresa, posle obeda, kada je veoma toplo i vlažno vreme, je okidač za treperenje komora i pojavu iznenadne srčane smrti. U emocionalnom stresu povećava se zgrušavanje krvi, raste krvni pritisak i ubrzava se srčani rad, sužavaju se krvni sudovi i to sve izaziva opasne aritmije.
Spasonosna mera u lečenju treperenja komora i sprečavanju smrti je primenjen elektrošok u roku od par minuta od gubitka svesti. U prevenciji iznenadne srčane smrti osnovno je lečenje koronarne bolesti srca produvavanjem koronarnih arterija ili hirurški aorto-koronamim bajpasom, primenom beta blokatora, Amiodarona i ugradnjom automatskog defibrilatora.