Nema nijednog sigurnog dokaza da pojedine namirnice imaju bilo kakav
uticaj na brzinu rasta postojećeg tumora. Međutim, ishrana i
ishranjenost onkoloških bolesnika, su značajne za tok bolesti, budući
da mogu popraviti opšte stanje, snagu i samopouzdanje bolesnika, kao i
kvalitet života.
Osim
toga, kod oko 50% obolelih od
malignih bolesti (u zavisnosti od vrste tumora)
javljaju se različiti problemi u vezi ishrane, bilo kao
direktna posledica rasta tumora, bilo kao prateći efekti lečenja. Pored problema
u ishrani do kojih dovodi sama bolest, mogući su i sekundarni nutritivni problemi
koji nastaju zbog specifične prirode i lokalizacije tumora, kao i terapije. Dodatni problem
je smanjenje otpornosti organizma, što pogoduje razvoju infekcija,
posebno oportunističkih. Osnovna dijeta za obolele od malignih oboljenja treba da bude energetski
i biološki odgovarajuća i lako svarljiva. Energetska vrednost dijete se individualno određuje i zavisi od pokretljivosti bolesnika, apetita i sl.
U svakom slučaju energetski unos
treba da bude što veći (25–35 kcal/kg za održavanje telesne mase i 10–50 kcal/kg za nadoknadu rezerve), kao i unos proteina (1-1,5 kcal/kg). Namirnice treba spremiti tako da podstiču apetit i u tanjir ne stavljati prevelike količine hrane.
Bolesniku treba pripremati češće i manje, ukusne i omiljene obroke. Mogu se pripremati
obroci kojima je osnova mleko, i u njih umešati sitan sir, mleveno meso
ili ribu, jaja, sladoled ili krem. Tešku i masnu hranu
izbegavati. Mogu se koristiti i proteinski dodaci koje uzimaju sportisti, neutralnog
ukusa i male zapremine, kao i preparati namenjeni prvenstveno za enteralnu ishranu.
Mirise iz kuhinje treba izbeći, tako da je najbolje da hranu priprema druga osoba.
Korišćenje prirodnih začina i aroma
(limunov sok, jabukovo sirće, kuhinjska so) se preporučuje, a izbegavaju
se topla i kisela
jela, jer mogu da izazovu muku,
gađenje i
povraćanje. Ukoliko
se podnosi, može se popiti po koji gutljaj gaziranog pića (mineralne vode, soda
vode) ili limunade, kao i čaša piva. Kod zapaljenja usne šupljine, jede se tečna
hrana ili se koristi slamka. Uopšte, treba unositi
dovoljno vode umerene temperature (ne u toku obroka) i to
u malim gutljajima. Poželjno je posle svakog obroka
provesti bar 15 – 20 minuta u poluležećem stavu. Preporučuje
se unossuplemenata
vitamina B-kompleksa, vitamina A, C i E, kao
i omega-3 kiseline (tabela 49).
Hrana koja se ne preporučuje kod obolelih od raka
Masno meso, dimljeno, mesne i riblje konzerve, iznutrice,kobasice, druge
vrste jaja (osim kokošijih), masni tvrdi i zreli sirevi, zreo i slan kajmak, kondezovano
mleko, sve vrste svežeg hleba, vruće lisnato testo, sveža testa sa kvascem, masni prženi kolači, masti životinjskog porekla, majonez,
biljna mast, previše slane namirnice, konzervisano povrće, ekstrakti povrća za
supe, sušeno povrće, kiseo kupus i povrće iz turšije (ako nije prethodno dobro
isprano čistom vodom), prženi krompir, čips, konzervisano voće, neljušteno voće,
voćni sokovi sa konzervansima i veštačkim zaslađivačima, žestoka pića, vino, pivo, gazirana pića, mineralna voda bogata natrijumom,
jaka crna kafa ili ruski čaj, beli šećer u većoj količini, čokolada, kakao, bombone,
marmelade i džemovi sa konzervansima, torte sa masnim nadevom, veštački zaslađivači
i veštačke boje za kolače
U toku hemoterapije javljaju
se mučnina, gađenje i povraćanje,
gubitak ukusa, nedostatak apetita, ulceracije, malapsorpcije, stomatitis i dr. Lako
svarljiva ishrana olakšava tegobe pacijentu Bolesniktrebada ima najviše 3 obroka dnevno. U težim slučajevima sa izraženom dijarejom pristupa se ishrani predviđenoj
kod akutnih proliva. Treba izbegavati: tople napitke i hladna jela, sveže i suvo povrće i voće, posebno kupus, crni luk, crni hleb, jaja (zbog otežanog varenja).
Preporuke u vezi ishrane kod obolelih od karcinoma kod
pojave pojedinih simptoma
Simptomi
Preporuke
Otežano
žvakanje
Ne uzima se čvrsta hrana
Hiperenergetski, tečni napici se preporučuju kao suplementi
Mali česti obroci
na slamku
Koriste se obroci velike energetske gustine
Anoreksija
Jede se kod pojave apetita
Mali, česti obroci
Izbegavati hranu jakih
mirisa
Servirati hranu atraktivno
Koristiti stimulatore apetita
Gađenje,
muka
Mali, češći obroci
Izbegavati jako slatka i masna jela Ujutro nekoliko keksa (krekera)
Pre obroka kratka šetnja
Alkalne vode u malim količinama, Duboko disanje
Hladniji obroci
Nemogućnost uzimanja obroka zbog slabosti
Pripremanje jela koje ne traži dugo žvakanje (puding,
lake supe, meko voće, gotovi dezerti, mesne
konzerve)
Proliv,povraćanje
Izbegavati sveže voće i salate
Izbegavati povrće koje stvara gasove Redukovati
biljna vlakna
Unositi dosta tečnosti (2.5-3 litra)
Mineralno-vitaminski suplementi
Zatvor
Dosta tečnosti u ishrani, kao i biljna vlakna
i mleko ukoliko se podnose
U toku radioterapije preporučuje se upotreba animalnih namirnica u kuvanom obliku,
kao i upotreba namirnica bogatih liposolubilnim
vitaminima. Isključuju se: alkohol, kafa, čaj, margarin, slanina, majonez, ovčije
meso, suhomesnati proizvodi, riba u ulju, gusti
voćni sokovi.
Alternativna
dijetoterapija kod obolelih od karcinoma je česta i rasprostranjena, ali do sada
nijedna od njih nije odobrena kao efikasno sredstvo za lečenje raka. Kod nekih pacijenta,
eventualno se alternativne dijete mogu koristiti u oslobađanju napetosti i sporednih efekata lečenja.
Ukoliko se koristi samo alternativna terapija, pacijenti dovode sebe u rizik i otežavaju
kasnije lečenje. Društvo za ishranu SAD izdalo je saopštenje kojim upozorava na
štetne posledice npr. makrobiotičke dijete za obolele od raka. Neke od alternativnih
dijeta preporučuju neukusnu hranu, te oboleli od karcinoma, ionako bez apetita,
još više može oslabiti.
Neke dijete kao formule za mršavljenje mogu biti izuzetno štetne za organizam. Nije preporučljivo korišćenje ni jedne vrste dijeta bez prethodne konsultacije sa lekarom. Dijete prenosimo sa najboljom namerom pa nismo odgovorni za neuspeh iste, njenu moguću štetnost po zdravlje kao ni druge posledice koje njena primena može izazvati. Sprovođenje ovih dijeta preuzimate na vlastitu odgovornost.