Iščašenje zgloba ramena je najčešće traumatsko iščašenje kod čoveka.
Uzrok nastanka
Iščašenje ramena može da bude prouzrokovano dejstvom direktne ili indirektne sile. Nastaje kao posledica indirektne traume,
pad na opruženu i abduciranu ruku. Takođe može da nastane kao posledica direktne traume usled jakog udarca na spoljni i posterolateralni deo ramena.
Klinička slika
Prema pravcu dislokacije glave humerusa (kost nadlaktice) i njene pozicije koju ona zauzima posle iščašenja, iščašenja mogu biti prednja, gornja, donja i zadnja. Prednja iščašenja ramena su najčešća i čine preko 95% svih iščašenja ramenog zgloba.
U trenutku povrede se javlja jak
bol sa prednje strane ramena. Povređeni zauzima specifičan položaj – pridržava povređenu ruku u supinaciji zdravom, rame je spušteno, a glava nagnuta na povređenu stranu. Povređena ruka je u položaju abdukcije i spoljašnje rotacije nadlaktice. Predeo povređenog ramena gubi normalnu konfiguraciju. Dobija se utisak da je lateralna strana ramena
odsečena kao sekirom. U slučaju prednje luksacije ramena, česte su povrede neurovaskularnih elemenata.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, objektivnog pregleda, a potvrđuje se rendgenskim snimcima u dva pravca.
Lečenje
Lečenje je najčešće
neoperativno, ortopedskom repozicijom. Po urađenoj repoziciji se vrši radiološka kontrola. Ruka se imobiliše Dezolovim zavojem u položaju adukcije i unutrašnje rotacije. Dužina imobilizacije zavisi od uzrasta bolesnika.