Pod iritisom podrazumevamo takvo stanje kad je
zapaljenski proces
zahvatio samo
dužicu.
Dužica gradi prednji deo sudovne opne i ima oblik okrugle ploče prečnik
10 - 12 mm koja u svom središnjem delu ima otvor -
zenicu (pupilla). Ova
opna deli zadnju od prednje komore, koje međusobno komuniciraju preko
zenice.
Uzrok nastanka
Cela sudovna opna može da
reaguje na razne etiološke na isti način. Mogući su brojni etiološki faktori:
reumatizam, fokalna infekcija, tuberkuloza, lues, infektivna i virusna
oboljenja, toksoplazmoza, leptospiroza i dr.
Podela i klinička slika
Prema izgledu zapaljenskog
procesa iritisi se dele na difuzne i na cirkumskriptne, odnosno nodularne. Kod
difuznih oblika zapaljenski proces zahavata difuzno dužično tkivo u celini, a
kod cirkumskriptnih ili nodularnih oblika proces se ispoljava u vidu čvorića. Kod svakog zapaljenskog procesa
dužice preovlađuje eksudacija. Prema karakteru eksudacije iritise delimo na
serozne, fibrinizne, purulentne (gnojne)
i hemogarične. Serozni oblik iritisa ima blažu kliničku sliku dok ostali
oblici imaju težu.
Klinička slika zavisi da li se
radi o akutnom ili hroničnom obliku. Kod akutnog iritisa simptomatologija je
burna. Prisutni su svi nadražajni simptomi: epifora (
suzenje oka), fotofobija
(
preosetljivost na svetlost) i blefarospazam (
grč kapka). Pored toga postoji
difuzni bol i hiperemija, oštrina vida je smanjena. Kod subakutnih oblika
postoje svi navedeni simptomi ali su oni znatno manjeg intenziteta,a kod
hroničnog oblika simptomi su veoma slabo izraženi.
Dijagnoza
Pregled dužice se vrši pomoću
fokalnog osvetljenja ili pomoću biomikroskopa, a za dijagnozu su potrebni i
dopunski klinički i laboratorijski pregledi kao i patohistološki nalaz.
Lečenje
Kod iritisa se primenjuju
midrijatička sredstava, pre svega atropin,koji se aplikuje u vidu rastvora ili
masti, ukoliko je njegovo dejstvo nedovoljno onda se daje zajedno sa
adrenalinom. Kortizon, se daje lokalno u vidu kapi, masti ili injekcija, a
opšte lečenje se najčešće sprovodi davanjem tableta pronizona. U cilju bolje i
brže resorpcije daju se tople suve obloge (termofor, kesica soli ili peska koji
se zagreje i sl.) grejanje se vrši 3 - 5 puta dnevno u trajanju 15 - 20 minuta. U
cilju zaštite od jake svetlosti nose se tamne naočare koje su zasenčene 50 - 75%.
Etiološko lečenje se sprovodi
kada se ustanovi dijagnoza. Tako se kod tuberkuloznih iritisa primenjuje
specifično lečenje tuberkulostaticima (streptomicin, para - amino - salicilbna
kiselina i rifadin). Kod luetičnih ritisa se sprovodi penicilinom, kod
reumatizma se sprovodi odgovarajuće lečenje.