Gonokokni artritis se bitno razlikuje od bakterijskih
artritisa, iako
spada u tu grupu. Za razliku od drugih bakterijskih artritisa, javlja
se u mladih i zdravih osoba. Žene boluju češće, a
trudnoća i
menstruacija su predisponirajući faktori. Njegovu pojavu posebno
favorizuje deficit terminalnih komponenti komplementa.
Klinička slika
Dve trećine bolesnika ima
tenosinovitis, dermatitis i groznicu. Najčešća lokalizacija tenosinovitisa je
na dorzumu šaka. Artritis se javlja u 25-50% bolesnika sa gonokoknom
infekcijom. Češće je poliartikularan nego mono- ili oligoartikularan. Zahvata
najčešće
kolena, skočne i ručne zglobove, traje nekoliko dana i ne dovodi do destrukcije zgloba. Ređe prelazi u
hroničan oblik.
Kožne promene su u vidu makulopapula, vezikula (mehurići), ređe
pustula i još ređe se javljaju hemoragične bule, multiformni eritem ili
vaskulitis. Lokalizuju se na trupu i ekstremitetima i prolaze u toku nekoliko
dana lečenja. Urogenitalne simptome ima 25% bolesnika, a 25% anamnezu o
gonoreji.
Dijagnoza
Najčešće se dijagnoza gonokoknog
artritisa postavlja na osnovu kliničke slike i brzog odgovora na lečenje
penicilinom. Gonokok se u sinovijskoj tečnosti otkriva u manje od 25% bolesnika
i manje od 10% u krvi ili kožnoj leziji.
Lečenje
Penicilin je lek izbora za
lečenje gonokoknog artritisa. Dovodi do smirenja svih simptoma i znakova za
nekoliko dana. U slučaju velikih purulentnih izliva u zglobu i moguće
rezistencije na penicilin, preporučuje se lečenje cefalosporinima III
generacije.