U
dimu cigarete nije pronađena
nijedna
korisna komponenta, ali je za sada potvrđeno prisustvo više od 4.000
štetnih od kojih su
43 kancerogene.
U tekstu u Glasniku Instituta za zaštitu zdravlja Srbije, koji je priredio
Petar Borović iz instituta "Dr Milan Jovanović Batut", navodi se da
se pušenje u odnosu na ostale faktore rizika smatra najrizičnijim
za pojavu raka pluća.
Smatra se da je pušenje odgovorno za 85 do 90 odsto umrlih od
raka
pluća, a rizik od obolevanja zavisi od dužine pušačkog staža i
broja popušenih cigareta.
U odnosu na nepušuče, kod dugogodišnjeg pušača rizik je povećan
kod muškaraca za 22 puta, a kod žena od 12 do 15 puta. Kod pušača
koji puše 40 i više cigareta dnevno u dužem vremenskom periodu mogućnost
pojave
primarnog raka pluća je 20 puta veća u odnosu na nepušače.
U tekstu je navedeno da i
pasivno pušenje predstavlja rizik za nastanak
raka pluća. U zavisnosti od broja popušenih cigareta, vremena izloženosti
i veličine prostorije može da nastane povećan stepen rizika za obolevanje
od primarnog raka pluća.