Prevencija faktora rizika za nastanak
kardiovaskularnih bolesti treba da počne u detinjstvu. U ovom periodu od posebnog
je značaja sprečavanje razvoja rizičnih i usvajanje pozitivnih navika vezanih za
ishranu. Porodica u tome treba da ima najveći doprinos.
Ishrana zdravih
osoba u cilju primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti
Masti treba da čine manje od 30% ukupnog energetskog
unosa
Unos zasićenih masti treba da iznosi najviše 1/3 ukupnog
unosa masti (ili 10% ukupnog energetskog unosa)
Zasićene masti treba zameniti delom polinezasićenim, a delom mononezasićenim mastima
Poželjno je da dnevni unos holesterola bude ispod
300 mg
Učešće složenih ugljenih hidrata u ukupnoj energetskoj
vrednosti treba da je najmanje 55%
Redukovati energetski unos ukoliko postoji gojaznost
Smanjiti unos soli na najviše 5g/dan i alkohola ukoliko
postoji hipertenzija
Oboleli od kardiovaskularnih
bolesti trebalo bi da se hrane
u skladu sa piramidom ishrane. Osnov ishrane
treba da budu žitarice, prvenstveno integralne, voće i povrće (što više u svežem
obliku). Koriste se i mleko i mlečni proizvodi sa manjim procentom masti, riba,
belo meso i morski plodovi. Hrana se priprema sa uljima biljnog porekla, a izbegavaju
se i margarini i više puta korišćena ulja (zbog aterogenog dejstva). Treba
smanjiti unos kuhinjske soli na jednu kafenu kašičicu dnevno.
Energetska vrednost
dijete kod kardiovaskularnih pacijenata zavisi
od ishranjenosti.
Ishrana kod povišenih triglicerida u krvi
Namirnice
Dopušteno
Zabranjeno
Mleko i mlečni proizvodi
Obrano mleko, kiselo mleko, jogurt (sa najviše 1%
masti), kravlji sir
Maslac, pavlaka,
punomasno mleko i sirevi (sa više od 25% masti)
Riba, meso i mesni proizvodi
Riba, piletina i ćuretina bez kože,
govedina, teletina,
jagnjetina,svinjetina,
bezmasnoće, pileća i ćureća prsa, retko šunka ili pršut, jaja
Grožđe, smokve, sušeno i kandirano voće, kompoti sa šećerom, slatko tropsko voće, orasi,
bademi, lešnici, kokosov orah
Piće
Čaj bez šećera ili sa veštačkim zaslađivačem, mineralna
voda
Voćni sokovi bezšećera, kafa
bez šećera ili sazaslađivačem
alkoholna pića, sokovi sa šećerom, svi gazirani sokovi,
kakao i čokolada
Hleb, pecivo i testenina
Testenina, pirinač, hleb od celog zrna, raženi, ovseni,
crni i grahamov (najviše jedna
tanka kriška ili 1manje pecivo na dan)(ako
obrok sadrži krompir, pirinač ili testeninu, hleb se ne jede)
Lisnato testo, testo sa maslacem ili jajima, čips, smoki,
slani štapići, krekeri, kukuruz, kokice i sl.
Neke dijete kao formule za mršavljenje mogu biti izuzetno štetne za organizam. Nije preporučljivo korišćenje ni jedne vrste dijeta bez prethodne konsultacije sa lekarom. Dijete prenosimo sa najboljom namerom pa nismo odgovorni za neuspeh iste, njenu moguću štetnost po zdravlje kao ni druge posledice koje njena primena može izazvati. Sprovođenje ovih dijeta preuzimate na vlastitu odgovornost.