Bronhijalna astma


  poslao: Ivan | Datum: 05.03.2012


Kako olaksati disanje i olaksati iskasavanje!!!

  poslao: stefan | Datum: 15.01.2011


Dobio sam bronhijalnu asmu pre par meseci, u firmi gde radim ima dosta prasine, dobio sam neke lekove, tacnije pumpicu od koje sam poceo da gubim glas, takodje sto me najvise plasi vrlo brzo se umaram. Npr. Dok se penjem sa prizemlja do prvog sprata ili tako nesto. . . Hteo bih da cujem vase misljenje u vezi tog zamaranja!! Hvala. . .

  poslao: selma palalic | Datum: 13.12.2009


Moj sin ima dva do tri puta godisnje tzv. Opstruktivni bronhitis, koji neki ljekari nazivaju bronhijalnom astmom. Kad je bio manji, ti napadi "zvizdanja" i otezanog disanja su bili cesci, a sada su rjedji-jednom ili dvaput godisnje. Kao mali djecak je koristio flixotide skoro cijelu godinu, ali ni to nije sprijecilo pojavu simptoma, sto sam kasnije iskljucila kao terapiju kad sam se konsultirala sa nekim ljekarima (london i bec) , koji su bili zgrozeni time kako se kod nas olako propisuju kortikosteroidni lijekovi, posebno djeci. Naravno, bili su u pravu: dijete nista cesce nije obolijevalo, ali je pocelo bolje da jede i opcenito bolje izgleda. Desi se i sada da dobije opstrukciju, koju rjesavam upotrebom ventolina u tezim slucajevima, a prirodnim lijekovima tokom cijele godine (cajevi, sokovi, dzemovi) radi prevencije i povecanja imuniteta. Zanima me zasto se kod nas (mislim na bivsu drzavu generalno) u tolikoj mjeri daju kortikosteroidi, cak i bez ikakvih prethodnih detaljnijih pretraga i utvrdjivanja stanja i zasto se opcenito ne radi na tome (od strane ljekara) da se ljudi informiraju o stetnosti takve terapije u sto sam se sama uvjerila. Znala sam dozivjeti takve situacije u kojima me neki ljekari doslovno napadaju da ne radim za dobro svog djeteta!!! Naravno da pacijenti zele vjerovati svojim ljekarima, ali kako je to moguce kada se stalno uvjeravamo da nas niko od njih ne upozorava na stetne posljedice lijekova, a posebno kad se uvjerimo da takva terapija nije cak niti opravdana. Zeljela bih zamoliti da se pojasni razlika izmedju astme i bronhitisa, jer za isto stanje ljekari daju dvije dijagnoze. Takodjer molim da se pise o stetnosti kortikosteroidne terapije kod djece sa ovim problemom, ako ne zelimo da nam sva djeca budu "na pumpicama" i ako to nije suradnja sa farmaceutskim kucama-proizvodjacima lijekova. Ovaj problem kod djece je vrlo rasiren, o njemu treba sto vise pisati i istrazivati jer ne vjerujem da nema boljeg nacina. Molim za vasa iskustva.

  poslao: Veroljub Zmijanac | Datum: 21.02.2009

Osnovi preduslov za lečenje svih bolesti pa i astme je dobra i tačna dijagnoza. I dijagnostika astme počinje sa anamnezom i traženjem “tipičnih simptoma“, a to su: ponavljane epizode kašlja, sviranja u grudima ( engl. wheezing) praćeno osećajem nedostatka vazduha ili gušenjem. Ove tegobe se najčešće javljaju tokom izlaganja provocirajućim faktorima kao što su: respiratorne infekcije, alergeni, aerozagadjenje, nakon uzimanja aspirina i sličnih lekova, usled ekstremnog emotivnog uzbudjenja, fizičkog zamora ili promene vremena. Ono što je skoro tipično za astmu je da izmedju ovih epizoda koje prolaze spontano ili na primenu lekova, disanje je sasvim normalno.
Ukoliko se ove tegobe javljaju u mladjoj životnoj dobi, kod nepušača, obično tokom noći ili rano pred zoru verovatnoća da se radi o astmi je još veća. Podatak o pridruženoj alergijskoj kijavici još više povećava verovatnoću dijagnoze. Danas važi koncept “jedan disajni put-jedna bolest”, a to znači da se alergijska bolest disajnih puteva može manifestovati kao alergijska kijavica ili astma ili što je češće obe bolesti udruženo, pri čemu kijavica obično nekoliko godina prethodi simptomima astme. Podatak da neko u porodici ima astmu ili alergijsku kijavicu čini dijagnozu još verovatnijom.
Izvor: www.astma.rs

  poslao: Miroslav | Datum: 01.07.2008

Veoma dobro opisano.