Pročitajte sve što Vas interesuje o teškim bolestima, kao i dijagnoze i načine legečenja od istih.
Bipolarni poremaćaj se karakteriše promenama raspoloženja, od duboke depresije do ekstremne euforije. One se ponekad brzo smjenjuju, a ponekad pojedina faza traje danima. Izvestan broj osoba s ovim poremećajem oseća samo depresiju, sa tek povremenom tzv. maničnom fazom.
Burzitis je zapaljenje burze, male zatvorene vreće ispunjene tečnošću smeštene u unutrašnjosti zglobova. Burze izgledaju kao balon ispunjen sa malo tečnosti i spljošten imeđu ostalih tkiva. Njihova funkcija jeste da smanje trenje između tetiva i kosti, između tetiva i tetiva, između koštanih izbočina i same kože.
Bulimija (bous-vo, govedo; limos-glad =>"Gladan da bi i vola mogao pojesti") je poremećaj vezan za ishranu koji je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog porekla, a može imati strašne telesne posledice. Dok se anoreksičari jednostavno izgladnjuju, bulimičari se prejedaju, a zatim se čiste povraćanjem koje su sami izazvali. Oboleli od bulimije često koriste pilule za mršavljenje, laksative i diuretike da bi smanjili telesnu težinu. Čišćenje može imati dve svrhe: sprečavanje dobijanja na težini, a i privremeno ublažavanje depresije i ostalih negativnih osećanja.
Bronhiektazije predstavljaju oboljenje koje se manifestuje trajnom dilatacijom bronhijalnog stabla sa ireverzibilnom (nepovratnom) destrukcijom zidnih struktura. Klinički se ispoljava kašljem i iskašljavanjem veće količine ispljuvka koji je purulentan (gnojni), često neprijatnog mirisa i taloži se u tri sloja.
Astma je hronična opstruktivna zapaljenska bolest disajnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakterišu je jak imunološki odgovor i hronična upala traheobronhijalnog stabla. Bolest se kod osetljivih osoba manifestuje otežanim disanjem, zviždanjem u grudima (vizing) i kašljem, udruženim s opstrukcijom u disajnim putevima, često reverzibilnom, spontano ili usled terapije. Bolest se karakteriše pojačanom reaktivnošću bronhija na različite nadražaje. Javlja se u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Do napada dolazi pri pogoršanju upale, obično jer je u neposrednoj okolini prisutan neki provokativni faktor astme.