Bol u leđima i išijas - preciznija dijagnoza donosi uspešnije lečenje

Bol u leđima i išijas su možda dva najčešća pojma zastupljena u lečenju bola. Opisaću kako u praksi obično izgleda dijagnostika i lečenje ovog stanja. Nakon prvog pregleda pacijenti obično dobijaju neku od sledećih dijagnoza: lumbago, lumboischialgia ili ischialgia (išijas, išijalgija).

Ukoliko lekar osim bola ne nadje neurološki ispad ili znake neke druge bolesti on ordinira: mirovanje, ali ne potpuno, neke od uobičajenih lekova za bol (Diklofenak, Brufen, Naproxen, Movalis, Dexomen,...), lekove za opuštanje mišića (Tetrazepam, Mydocalm,...),...

Većina bolnih sindroma u početnoj fazi se ovim i reši

Ipak veliki broj njih ne prolazi na ovu terapiju ili se ponavljaju. U tom slučaju se ide dalje u terapiji, pa se ordiniraju: kombinovani i jači lekovi za bol, kortikosteroidi, blokade, fizikalni tretman (npr. elektroterapija, laser, ultrazvuk, vežbe, redukcija telesne težine, učenje o zaštitnim pokretima,....), alternativne metode lečenja kod sertifikovanih terapeuta (akupunktura, hiropraksija,...),....

Nekim pacijentima se tek tada bol povuče. Ipak mnogi pacijenti i nakon ovakve terapije (jedne ili više ponavljanih) imaju i dalje bolove. Kod njih se tada uz dijagnozu lumbago, lumboischialgia ili ischialgia dodaje i chr (hronična- dugodelujuća) ili recidivans (koja se ponavlja).

Pacijent se tada često šalje na dodatno ispitivanje koje najčešće podrazumeva rentgensko snimanje kičme, elektromioneurografiju (EMNG) i/ili snimak kičme magnetnom rezonancom (MRI). Naravno ukoliko postoji sumnja da bol ne potiče od kičme dolazi u obzir i druga dijagnostika.

Nakon ovakve dijagnostike pacijent često dobija i dodatnu dijagnozu. Najčešće su: spondylosis, discus hernia, discopathia, nestabilnost, radiculopathia i radiculoneuropathia. Nakon toga pregled pacijenta i snimaka obavi i hirurg (obično neurohirurg ili spinalni hirurg-ortoped) i on odlučuje da li je potrebna operacija. Ukoliko smatra da nije potrebna pacijent se najčešće ponovo vraća na terapiju koju je i ranije imao. Ova terapija već nije dala rezultate i verovatno je već i više puta ponavljana.

Lečenje bola uopšte, pa i lečenje bola u kičmi...

Prvi nivo podrazumeva upotrebu klasičnih analgetika, mirovanje, fizikalni tretman, sistemska upotreba kortikosteroida, nespecifične paravertebralne blokade. Treći nivo podrazumeva operativno lečenje. Tada se radi hirurško uklanjanje pritiska na nerv (kičmeni koren živca) ukoliko je to izvor bola (npr. kod diskus hernije ili spondiloze) i/ili stabilizacija kičme u slučaju da je izvor tegoba nestabilnost (često uvrtanjem šrafova u pršljene koji se spajaju šipkicama ili pločicama.) Danas se nastoji da ove operativne metode budu što više minimalno-invazivne, tj. sa što manjim rezom, uz što veću poštedu tkiva.

slika-1 Slika 1. prikazuje poprečne preseke 2 lumbalna diska. Levo je zdrav disk bez promena u centralnom (žuto obojenom) delu diska. Desno postoji odvajanje centralnog dela diska i njegov prolazak kroz pukotinu perifernog prstena. Deo diska koji je «iscurio» unazad vrši pritisak na korene živaca (rozo obojeni). To dovodi do lumboišijalgije i poremećaja u osećaju dodira, te često do slabosti mišića u delu noge koga taj koren živca inerviše (oživčava).
slika-2 Slika 2. Prodiranje instrumenta hvatalice, sa ili bez odstranjenja dela zadnjeg zida kičmenog kanala, da bi se ušlo u kanal i odstranio deo diska koji vrši pritisak na koren živca.
slika-3 Slika 3. Stabilizacija slabinskih pršljenova šrafovima koji se ušrafe u pršljenove, a spoje metalnim šipkama. Time se sprečava dalje pomeranje pršljenova, jednog u odnosu na drugi, a oni se mogu i vratiti u normalan položaj.



Pored ova dva nivoa lečenja postoji još jedan koji se po invazivnosti nalazi izmedju njih.

Njega izvode lekari koji se, u okviru svoje specijalnosti, više bave i lečenjem bola. Pri ovome se imaju na umu činjenice da svaki bol koji traje duže od 6 meseci postaje i bolest za sebe i da je bol ono što pacijent prijavi kao bol.

Posao terapeuta za bol je da upotpuni dijagnozu i utvdi koja je to tačno struktura glavni izvor bola i koji patološki proces u njoj dominira. Bez tako detaljne dijagnoze ne može se izvesti ni adekvatno lečenje. U ovom slučaju specijalista mora dobro poznavati specifične metode pregleda za razne delove kičme i anatomske strukture u njenoj okolini, te posebne dijagnostičko-terapijske procedure. Tako da dijagnoza lumbaga ili išijasa, sa pratećom diskus hernijom ili spondilozom, koja možda dovodi do radikulopatije odredjenog korena živca uopšte ne mora biti dovoljno precizna.

Na primer ukoliko postoji samo bol tipa išijalgije i diskus hernija koja se vidi na snimku magnetnom rezonancom ne mora značiti da je samo diskus uzrok bola, niti da će posle njene operacije bol nestati. Sledeće činjenice u vezi diskus hernije, koje izazivaju sam bol, su malo poznate.

Većina diskus hernija ne zahteva operativno lečenje. Nakon odredjenog vremena mnogi «iscureli» delovi diska bivaju manji ili nestaju na ponovljenim snimcima magnetne rezonance, a sa ovim nestaje i bol izazvan iskliznućem («curenjem») diska.

Dve godine (a u novijim studijama čak i posle 1 godine) nakon operacije kod pacijenata koji su imali diskus herniju rezultati su isti kao i kod pacijenata sa diskus hernijom koji su lečeni bez operacije.

Ukoliko diskus hernija izaziva samo bol, moraju se probati sve terapijske procedure pre odluke za operaciju

Zbog toga mi hirurzi, koji se bavimo ovom problematikom, moramo imati stroge indikacije za operaciju. Ukoliko diskus hernija izaziva samo bol, sa ili bez manjeg neurološkog deficita, uključujući i veće diskus hernije, moraju se probati sve terapijske procedure pre odluke za operaciju, ma kako ona bila minimalno invazivna. Cilj je da se terapijom bola omogući mnogo kvalitetnija fizikalna terapija, te da pacijent bez bolova dočeka povlačenje diskus hernije i smanjivanje pritiska na živac.

U 25-50% slučajeva nakon operacije diskus hernije zaostaje odredjeni bol koji nije diksus hernijom ni bio izazvan (failed back). Na primer u slučaju postojanja diskus hernije bol (išijalgija, išijas) može nastati zbog delovanja i dodatnih razloga na kičmeni živac. To su na primer: upala u predelu nerva, priraslice nerva koje mogu nastati i pre operacije, neuroptaski bol. Od delovanja svih ovih patoloških faktora treba zaštititi nerv različitim terapijskim procedurama. Tada se bol može rešiti i bez operacije u 50% slučajeva. Sa druge strane možemo prepoznati pre operacije kod kojih pacijenata će zaostati bol i, kod njih, planirati dalje postoperativno lečenje.

Često pacijenti zbog bola nisu sposobni da leže mirno vodoravno tokom snimanja i snimak magnetne rezonance bude lošeg kvaliteta. Ovo se ne sme dozvoliti jer se svaki pacijent može obezboliti barem toliko da može da mu se kvalitetno uradi snimanje.

Konačno bol u ledjima može nastati zbog bolesti različitih anatomskih struktura koje se javljaju pored diskus hernije i spondiloze. To su npr: fasetni sindrom, mialgija, miofascijalni bol, fibromijalgija, diskopatija, upala ili povreda sakroilijačnog zgloba, bolesti kokciksa i sakrokocigealnog zgloba, lumbosakralnog ligamenta, sindroma muskulusa piriformisa, neuropatski bol, i brojne druge bolesti. Ove bolesti su česte, ali se njihove dijagnoze retko nalaze u medicinskoj dokumentaciji koju dobijam od pacijenata koji se godinama leče zbog bolova u ledjima. Sve ove bolesti se drugačije leče, medjutim svi ovi pacijeni često imaju istu dijagnozu. Tako dolazimo do toga da pacijenti sa istim dijagnozama npr: lumboischialgia, radiculopathia i discus hernia mogu ustvari imati sasvim različite dodatne ili glavne uzroke bola i zahtevati različito lečenje.



slika-4 Slika 4. Pored «curenja» diska kod diskus hernije, uvek oko korena nerva postoje i faktori koji izazivaju njegovo zapaljenje.
slika-5Slika 5. Primer jedne od mnogobrojnih terapijskih procedura u lečenju bola. Procedura instiliranja leka u predeo bolesnog živca i njegova zaštita od faktora upale. Ubrizgavanje leka se vrši pod kontrolom posebnog rentgenskog aparata koji se može rotirati oko pacijenta. Ukoliko se ubrizgavanje leka (tzv. blokada) izvodi bez ovog aparata, bez velikog iskustva i bez izvrsnog poznavanja anatomije takozvane blokade mogu biti bez efekta.
rf-faset Slika 5. Primer jedne od mnogobrojnih terapijskih procedura u lečenju bola. Uništavanje vlakana za bol, specijalnom opremom, radi obezboljivanja kada je uzrok bola u ledjima bolest fasetnog zgloba (vrsta zgloba u kičmi čija bolest često ostane nedijagnostikovana). Kao i kod svih ovih procedura teži se da se sprovode u lokalnoj anesteziji, da traje do oko 1 sat i da pacijent nakon njih odlazi kući istog dana sa značajno smanjenim bolovima ili bez bolova.
adhezioliza Slika 6. Metoda adheziolize- zaštita živaca od ožiljaka koji su nastali nakon operacije ili bez nje.


Nakon godina bavljenja hirurgijom kičme sa jedne strane i terapijom bola sa druge strane mogu reći da se kod većine pacijenata sa intenzivnim, ponovljenim ili hroničnim bolom u ledjima različitim dijagnostičko-terapijskim procedurama mora ustanoviti koji je zaista izvor bola i onda on lečiti. Za ovo su potrebni posebno znanje, iskustvo i oprema koji često nedostaju u našim državnim ustanovama. Ovakve procedure se često rade u takozvanim klinikama za bol.

U praksi se često kod pacijenta ne sprovede detaljna dijagnostika i onda se proglašavaju kao presudan faktor nastanka i održavanja bola u ledjima, a samim tim i neuspelog lečenja: «loša kičma», gojaznost, slaba muskulatura, nedovoljno vežbanje, osteoporoza, reumatske bolesti, težak rad, umišljenost, psihička nadogradnja, i sve šira upotreba termina neuropatski bol...

Sve ovo svakako doprinosi nastanku bola, ali ne može biti alibi za nedovoljno preciznu dijagnozu i nesprovodjenje savremenih metoda lečenja bola u ledjima. Njih je važno sprovesti već nakon nekoliko meseci od javljanja bola, jer su rezultati tim lošiji što bol traje više godina. Tek tada metode lečenja koje pruža fizikalna medicina kao najprirodniji metod lečenja, na prvom mestu kineziterapija i edukacija pacijenata, daju najbolje rezultate. Weinstein JN, Tosteson TD, Lurie JD, et al. (2006). "Surgical vs Nonoperative Treatment for Lumbar Disk Herniation: The Spine Patient Outcomes Research Trial (SPORT): A Randomized Trial". JAMA 296 (20): 2441–50. doi:10.1001/jama.296.20.2441. PMC 2553805.PMID 17119140.


Pogledajte sva pitanja i odgovore u vezi sa išijasom.



Podeli tekst:

Prof. mr Željko Kojadinović je neurohirurg. Neurohirurško znanje je sticao, pored naše zemlje, u USA i Nemačkoj. Magistrirao je iz oblasti hirurškog lečenja bola u kičmi nakon neuspelih operacija diskus hernije. Doktorir...

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 19

  1. Danica 18.01.2024

    Diskis hernija L4, l5, s1, isijalgija. Dve i po godine imam svakodnevne bolove, jaki bolovi duž butina i ne mogu da se krećem. Molim za pomoć.


  2. Tamara 11.01.2024

    Imam bol u desnom ramenu, otežane pokrete ruke i rotaciju. Bol ogroman. Pijem Midokalm i Aflamil. Da li mogu još nešto osim vežbica koje sama radim. Hvala.


  3. Olja 13.06.2023

    Dobro vece,imam u vratom delu kičme diskopatiju c5 i c6,spondilozu,i u lumbalnom delu ispravljena fizioloska lordoza i spondiloza.Nestabilnost u hodu i pokretom vrstom vrtoglavicu,šta predlažemo?Hvala


  4. Zorica đuričič 27.03.2023

    Pozdrav.imaka sam operaciju kičme prije 5 g.l3l4 nivo,i zadnju godinu trpim tolike bolove,kompletne kicme,stopala,sake,ispod lopatica,u vratu i lumbosakralni dio,sta mi je ciniti?


  5. Jarmila 10.03.2023

    Imam MR kičme i dijagnozu radikulopatija usled degenerativnih promena kičme L4L5 bolove svakodnevne nekad jače závisí koliko sam radila spájala ili šetala i trvajú već 1,5godinu vežbam svakodnevno i pijem liryku !! Molim za pomoć !! Kako dá dodjem do vas!!!


  6. Suada Kavazevic 26.02.2023

    Kako da se oslobodim bola od tarlovih cista sa obe strane u slabinskom delu kicme.Osecam neravnotezu i imam osecaj ljuljanja pri hodu.Bol je konstantan godinu dana unazad.Imam uradjenu Magnetnu.


  7. Dion 03.02.2023

    Pozdrav imam problema sa prsljenima C6 C7 bolovi koje ne mogu da podnesem sta preporucujete


  8. Dejan Milenkovic 17.08.2022

    Imam urodjeno isčašenje kukova,2014 mi je ugradjen veštački kuk na desnoj nozi,sve više osećam bol u kičmi zbog opterećenja i dugotrajne bolesti kukova,dali sme da se operiše kičma


  9. Marija Djordjević 18.07.2022

    Kako zakazati kod Vas?


  10. Rada moracanin 05.02.2022

    Operisana sam 2019 godine od kicme spinalni kanal bio suzen na 7mm a sad 2022 imam bol u predjelu krsta i u desnoj nozi od kuka do stopala nekih puta neizdrziv bol tablete ne pomazu sta dalje kako se lijecit


  11. Miroslav Miletic 04.01.2022

    Kako možete da napišete Tetrazepam kada je taj lek odavno povučen iako je bio najefikasniji lek za bolove u ledjima!?


  12. Ljiljana Vasic 04.01.2022

    Nemam komentar cekam odgovor of postovanog doktora.Tekst je izvanredan.


  13. Ljiljana Vasic 19.12.2021

    Postovani,dijagnoza multiple biforsminalne stenoza L2 I L5 bolovi u obe noge zadnja 2 mesece,I nemognost kretanja jer je nestabilnost I bol neizdrziv.Sve sto postoji od inekcija I oralnih lekova,sada Dorea I zaracet, uz predlog blokade,molim Vase misljenje 70 godina,a traje I ranije stim sto mi terapija pomagala,sada zbog pritiska nemogu nikakvu terapiju osi lasera.Hvala vam


  14. Ljiljana Vasic 19.12.2021

    Postovani,dijagnoza multiple biforsminalne stenoza L2 I L5 bolovi u obe noge zadnja 2 mesece,I nemognost kretanja jer je nestabilnost I bol neizdrziv.Sve sto postoji od inekcija I oralnih lekova,sada Dorea I zaracet, uz predlog blokade,molim Vase misljenje 70 godina,a traje I ranije stim sto mi terapija pomagala,sada zbog pritiska nemogu nikakvu terapiju osi lasera.Hvala vam


  15. Jadranka Filipovic 04.08.2021

    Postovanje, Već nekoliko puta mi se dogodilo prilikom Neog rada ako se saginjem ( skupljala sam travu ) uhvati e nesnosan bol i blokiram se u predelu kostiju ( struka) kičma me boli i osvetom tup bol u preponama i donjem stomaku Takodje neovisno danasnjem stanju, upravo sam u krevetu, osetila sam u levoj preponi jak bol prilikom koracanja odnosno podizanju noge za korak! Kao da mi zemlji a teza ne dozvoljava da podignem nogu sa zemlje i oštar bol duboko u preponi Dali je to signal za neku bolest i kome da se obratim Zahvaljujem unapred


  16. Branislav Milićević 01.08.2020

    Više od deset godina imam stalne bolove u gluteusu (kao da je "epicentar" bola u vrhu leve sedalne kosti) i zadnjim ložama. Bolove imam SAMO prilikom sedenja i prilikom ležanja, mada manje, osim ako ležim na bočne strane. Nijedan klasičan lek kao ni prirodan lek ne pomaže. "Digao" sam ruke od odlazaka kod lekara, jer jednostavno ne znaju poreklo bolova, ili imam utisak, da se mnogo i ne trude da otkriju nastanak bola. Jedini odgovor je da moram da uradim MR toga dela tela, a već dva puta sam to uradio i ništa. Evo jednog zaključka izveštaja sa snimanja MR: izražene osteohondrozne promene u nivou L5, intraosalni lipom u korpusu S1 i bubrenje I.V. diska L4.


  17. Stjepanovic Amira 29.06.2020

    Ja imam 12 sahata u kicmi i Platz duz kicme operisala sam i desi Kuk sada sam dobila lumbargo isijas koje je naefikasnije lijecenje molim vas sta da radim. Sve je uredu sta sam operisala i kicmu i Kuk ali me sada boli taj isijas.unaored hvala.


  18. dragana djordjevic 05.03.2017

    Svaka čast doktore na ovo tekstu. 


  19. dragana djordjevic 05.03.2017

    Odličan članak koji može pomoći mnogima koji traže lek za bol u ledjima ili za lumboišijalgiju. Svaka Vam čast doktore na znanju i stručnosti, jer sam sa istim problemima obišla mnoge doktore, izvršila brojna ispitivanja, i na kraju je nadjena samo radikulopatija l5 s1 diskopatija, osteofitoza, spondiloza. Ja evo ne mogu da hodam, ni da stojim na levoj nozi odakle je sve i počelo pre četiri god. Sada sam postala pravi invalid, ne mogu se sama okupati, otići u wc, ne mogu zadržati mokraću, osećam da mi se stanje pogoršalo. Imam spazam od karličnog dela sve do stopala, sada na obe noge. Doktori u Vranju ne znaju kako da mi pomognu. Da li imate neki savet, bila bih Vam zahvalna.


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde